SEDMI ODSJAJ

Bavi se sa sedam vrsta izvještavanja iz nespoznajnog (gajba) u zaključnom dijelu sure El-Feth.

بِسْمِ اللّٰهِ الرَّحْمٰنِ الرَّحِيمِ

لَقَدْ صَدَقَ اللّٰهُ رَسُولَهُ الرُّؤْيَا بِالْحَقِّ لَتَدْخُلُنَّ الْمَسْجِدَ الْحَرَامَ اِنْ شَاءَ اللّٰهُ آمِنِينَ مُحَلِّقِينَ رُؤُسَكُمْ وَ مُقَصِّرِينَ لاَ تَخَافُونَ فَعَلِمَ مَا لَمْ تَعْلَمُوا فَجَعَلَ مِنْ دُونِ ذلِكَ فَتْحًا قَرِيبًا ٭ هُوَ الَّذِى اَرْسَلَ رَسُولَهُ بِالْهُدَى وَدِينِ الْحَقِّ لِيُظْهِرَهُ عَلَى الدِّينِ كُلِّهِ وَ كَفَى بِاللّٰهِ شَهِيدًا ٭ مُحَمَّدٌ رَسُولُ اللّٰهِ وَالَّذِينَ مَعَهُ اَشِدَّاءُ عَلَى الْكُفَّارِ رُحَمَاءُ بَيْنَهُمْ تَرَيهُمْ رُكَّعًا سُجَّدًا يَبْتَغُونَ فَضْلاً مِنَ اللّٰهِ وَ رِضْوَانًا سِيمَاهُمْ فِى وُجُوهِهِمْ مِنْ اَثَرِ السُّجُودِ ذلِكَ مَثَلُهُمْ فِى التَّوْرَيةِ وَ مَثَلُهُمْ فِى اْلاِنْجِيلِ كَزَرْعٍ اَخْرَجَ شَطْاَهُ فَآزَرَهُ فَاسْتَغْلَظَ فَاسْتَوَى عَلَى سُوقِهِ يُعْجِبُ الزُّرَّاعَ لِيَغِيظَ بِهِمُ الْكُفَّارَ وَعَدَ اللّٰهُ الَّذِينَ آمَنُوا وَ عَمِلُوا الصَّالِحَاتِ مِنْهُمْ مَغْفِرَةً وَ اَجْرًا عَظِيمًا

“U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!”

“Allah će obistiniti san Poslanika Svog: Sigurno ćete u Časni hram ući – ako Allah bude htio – sigurni, obrijanih glava i podrezanih kosa, bez straha. On je znao ono što vi niste znali i zato vam je, pored toga, skoru pobjedu dao. On je Onaj Koji je poslao Poslanika Svog s Uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan Svjedok. Muhammed je Allahov poslanik, a oni uz njega žestoki su prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tlo padaju, želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo, na licima su im znaci, tragovi od padanja na sedždu. Tako su opisani u Tevratu. A u Indžilu opisani su kao biljka kad izdanak svoj izbaci, pa ga onda učvrsti, i on ojača, i ispravi se na svojoj stabljici, izazivajući divljenje sijača – kako bi On s njima (vjernicima) najedio nevjernike. A onima od njih koji vjeruju i dobra djela čine Allah je obećao oprost i nagradu veliku.“ (El-Feth: 27–29)

Ova tri ajeta sure El-Feth sadrže mnoštvo aspekata nadnaravnosti. Jedan od deset univerzalnih aspekata nadnaravnosti Kur’ana jeste izvještavanje o stvarima iz nespoznajnog, koje se u ova tri ajeti-kerima ispoljavaju sa sedam-osam gledišta.

Prvo gledište

Allahove, Uzvišen je On, riječi: لَقَدْ صَدَقَ اللّٰهُ رَسُولَهُ الرُّؤْيَا “Allah će obistiniti san Poslanika Svog: Zasigurno ćete u Časni hram ući – ako Allah bude htio – sigurni” kategorično najavljuju oslobođenje Mekke, prije nego što se ono desilo. Dvije godine nakon najave iz ovog ajeta do njega je zbilja došlo, kako je i najavljeno.

Drugo gledište

Njegove, Uzvišen je On, riječi: فَجَعَلَ مِنْ دُونِ ذلِكَ فَتْحًا قَرِيبًا “Zato vam je, pored toga, skoru pobjedu dao”, u ovom ajetu unaprijed najavljuju to da će mirovni ugovor na Hudejbiji, iako je izgledalo kako nije u interesu muslimana te da su Kurejšije donekle pokazale nadmoć nad muslimanima, ipak donijeti jednu očiglednu duhovnu pobjedu i bit će ključ svih ostalih pobjeda i osvajanja.

Zaista, iako su mirovnim ugovorom na Hudejbiji čelične sablje naizgled bile privremeno uvučene u korice, ipak je Kur’ani-Kerim isukao svoju poput munje blistavu dijamantsku sablju i osvojio umove i srca. Naime, kao posljedica primirja, plemena su uspostavila odnose, te su islamske vrijednosti i svjetlost Kur’ana prevladali nad prkosništvom i pocijepali su zastore mrskog nacionalističkog fanatizma.

Tako je, naprimjer, ratnog velikana Halida ibn Velida i briljantnog političara Amra ibn el-Asa, koji nikad ne bi prihvatili poraz, nadjačala sablja Kur’ana koja je sijevnula prilikom Ugovora na Hudejbiji, te su zajedno otišli u Medinu Munevveru i predali se u ruke islama te su se ponizno i poslušno stavili pod njegovu komandu, tako da je Halid ibn Velid postao ‘Allahova sablja’ kojom su ostvarene pobjede islama.

Važno pitanje: Ashabi Časnog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a on je Miljenik Gospodara svih svjetova i Plemić svih svemira, bili su poraženi od mušrika u završnici Bitke na Uhudu i u početnici Bitke na Hunejnu. Šta je smisao i razlog tog poraza?

Odgovor: Razlog je taj što su tad među mušricima bili mnogi poput Halida ibn Velida, a koji su bili predodređeni za to da postanu poput najznamenitijih ashaba tog vremena. Kako se ne bi u potpunosti slomila njihova odlučnost i dostojanstvo, Allahova mudrost zahtijevala je to da im za buduće zasluge bude dodijeljena nagrada unaprijed. Drugim riječima, ashabi iz prošlosti poraženi su od ashaba iz budućnosti, a kako ni oni, dakle, ashabi iz budućnosti, u islam ne bi ušli pod strahom od bljeska sablje, već iz željnosti za blijeskom Istine te da njihova prirođena otmjenost i briljantnost ne bi bila izložena poniženju.

Treće gledište

Ajeti-kerim oznakom لاَ تَخَافُونَ “bez straha” nagovještava: “Vi ćete ući u Časni hram i sasvim sigurno obilaziti oko Kabe”, mada se znalo to da je većina plemena Arapskog poluotoka i onih koja su se nalazila u okolini Mekke Mukerreme te glavnina plemena Kurejš bila neprijatelj muslimana. Dakle, ovaj nagovještaj dokazuje to “(...) da ćete u skoro vrijeme ući u Hram i obavljati obilazak Kabe, bez ikakvog straha, i da će vam Poluotok iskazati poslušnost, a čitavo pleme Kurejš ući će u okrilje islama te će zavladati mir i sigurnost”. Desilo se onako kako je ajet nagovijestio.

Četvrto gledište

Njegove, Uzvišen je On, riječi:

هُوَ الَّذِى اَرْسَلَ رَسُولَهُ بِالْهُدَى وَ دِينِ الْحَقِّ لِيُظْهِرَهُ عَلَى الدِّينِ كُلِّهِ

“On je Onaj Koji je poslao Poslanika Svog s Uputom i vjerom istinitom, a kako bi je uzdigao iznad svih vjera.” Ovaj ajet nedvosmisleno nagovještava to da će “vjera koju je donio Časni Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nadvladati sve vjere”, mada se znalo da su kršćanstvo, židovstvo, vatropoklonstvo itd., odnosno religije koje su u to vrijeme ispovijedale stotine miliona ljudi, bile službene religije u tad najmoćnijim svjetskim silama poput Kine, Perzije i Rimske države, dok Časni Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u to vrijeme još nije bio u potpunosti zavladao niti svojim omalehnim plemenom. Dakle, ovaj ajeti-kerim ne samo da najavljuje već sa svom izvjesnošću, neupitnošću i kategoričnošću izvještava o pobjedi njegove vjere nad svim vjerama i nad svim državama. Budućnost je potvrdila ovo izvješće iz svijeta nespoznajnog time što se sablja islama pružila od Pacifika na istoku do Atlantika na zapadu.

Peto gledište

مُحَمَّدٌ رَسُولُ اللّٰهِ وَالَّذِينَ مَعَهُ اَشِدَّاءُ عَلَى الْكُفَّارِ رُحَمَاءُ بَيْنَهُمْ تَرَيهُمْ رُكَّعًا سُجَّدًا

“Muhammed je Allahov poslanik, a oni uz njega žestoki su prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tlo padaju, želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo, na licima su im znaci, tragovi od padanja na sedždu.” Početak ovog ajeta iznosi izričiti smisao da su časni ashabi, nakon svih vjerovjesnika, a.s., najodabraniji ljudi, budući da su okićeni uzvišenim krepostima i visokim odlikama. Istovremeno, ajet nedvosmisleno iznosi na vidjelo razna svojstva odličnosti kojima će se oličavati slojevi ashaba u budućnosti, i koja su im prirođena. Isto tako, ajet – po mišljenju istraživača – svojim neizravnim smislom ukazuje na redoslijed četverice Ispravnih koji će kao halife naslijediti Poslanikov, sallallahu ‘alejhi ve sellem, položaj nakon njegovog preseljenja na ahiret, uz to unaprijed izvijestivši čak i o najizrazitijim svojstvima po kojima je svaki od njih bio čuven. Dakle, ovako:

وَالَّذِينَ مَعَهُ “a oni uz njega” odnosi se na Ebu Bekra es-Siddika, r.a., koji se izdvajao posebnom bliskošću i druženjem s Poslanikom, pa će čak i svojom smrću prije ostalih steći prvenstvo uzajamnosti s njim.

Isto se tako i riječi اَشِدَّاءُ عَلَى الْكُفَّارِ “žestoki prema nevjernicima” odnose na Omera, r.a., koji će uzdrmati svjetske sile i prestrašiti ih svojim osvajanjima te koji će se proslaviti pravednošću koju će prosuti po nevjernicima žestinom groma.

A ajet riječima رُحَمَاءُ بَيْنَهُمْ “samilosni među sobom” unaprijed izvještava o Osmanu, r.a., koji neće odobriti prolijevanje krvi među muslimanima onda kad se bude spremala najveća smutnja u historiji, već će se svojom savršenom milostivošću i saosjećajnošću radije opredijeliti za to da se odrekne života i preda u ruke smrti te da kao šehid bude nepravedno pogubljen dok uči Kur’an.

Riječi تَرَيهُمْ رُكَّعًا سُجَّدًا يَبْتَغُونَ فَضْلاً مِنَ اللّٰهِ وَ رِضْوَانًا “vidiš ih kako se klanjaju i licem na tlo padaju, želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo”, ukazuju na stanje Alije, r.a., koji je, uprkos tome što se sasvim zaslužno i hrabro prihvatio dužnosti hilafeta, odabrao savršenu bogobojaznost, pobožnost, siromaštvo i štedljivost te koji je, kako je to potvrđeno od svih, stalno bio uporan u obavljanju rukua i sedžde. Usto, ajet izvještava i o tome da on neće biti odgovoran za ratove u koje će u to vrijeme ući, a kroz koje će mu jedina namjera i želja biti stjecanje Allahove naklonosti i zadovoljstva.

Šesto gledište

ذلِكَ مَثَلُهُمْ فِى التَّوْرَيةِ “Tako su opisani u Tevratu.” U ovom izvješću nalazi se nagovještaj iz nespoznajnog s dva aspekta:

Prvi aspekt: Ajet donosi vijest o opisu ashaba koji se javlja u Tevratu, a on je za neukog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, bio u poziciji gajba, dakle, nespoznajnog. U Pismu devetnaestom pojašnjeno je to kako se u Tevratu nalazi opis ashaba poslanika koji će se pojaviti pred kraj doba, riječima: “a uz njega hiljade čistih” ili “uz njega bajraci posvećenih, s njegove su desne strane”, u smislu da su njegovi ashabi pokorni i dobri robovi i Allahove evlije, te su čak opisani kao posvećeni i čisti.

I uprkos mnogim prepravkama i izmjenama koje su zadesile Tevrat uslijed brojnih prijevoda na razne jezike, on još uvijek mnogim svojim ajetima potvrđuje spomenuti ajeti-kerim u završnici sure El-Feth: مَثَلُهُمْ فِى التَّوْرَيةِ “Tako su opisani u Tevratu.”

Drugi aspekt nagovještaja iz gajba: Ajet مَثَلُهُمْ فِى التَّوْرَيةِ “Tako su opisani u Tevratu” nagovještava to da će časni ashabi i generacija iza njih, r.a., dostići stepen pobožnosti, i to na način da će nur iz njihovih duša ozariti njihova lica, a na njihovim čelima, od stalnog obavljanja sedžde Allahu, ukazat će se znak njihovog evlijaluka.

Zaista, budućnost je ovo s punom izvjesnošću, jasnoćom i na najsvjetliji način potvrdila; Zejnul-Abidin, r.a., koji je, usred teških smutnji, političkih previranja i nestabilnosti, danju i noću klanjao hiljadu rekata, i Tavus el-Jemani, r.a., koji je četrdeset godina klanjao sabah s abdestom od jacije te mnogi drugi poput njih dvojice, jasna su potvrda ajeti-kerima: مَثَلُهُمْ فِى التَّوْرَيةِ “Tako su opisani u Tevratu.”

Sedmo gledište

وَ مَثَلُهُمْ فِى اْلاِنْجِيلِ كَزَرْعٍ اَخْرَجَ شَطْاَهُ فَآزَرَهُ فَاسْتَغْلَظَ فَاسْتَوَى عَلَى سُوقِهِ يُعْجِبُ الزُّرَّاعَ لِيَغِيظَ بِهِمُ الْكُفَّارَ

“A u Indžilu opisani su kao biljka kad izdanak svoj izbaci, pa ga onda učvrsti, i on ojača, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajući divljenje sijača – a kako bi On s njima (vjernicima) najedio nevjernike.” Ovaj odlomak također sadržava izvješće iz nespoznajnog s dva aspekta

Prvi aspekt: Izvješće o opisu časnih ashaba što se nalazilo u Indžilu također je u poziciji nespoznajnog u odnosu na neukog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem.

Tačno! U Indžilu javljaju se ajeti s opisom Poslanika, koji će doći pred istek vremena, kao: مَعَهُ قَضِيبٌ مِنْ حَدِيدٍ وَاُمَّتُهُ كَذلِكَ “A uz njega željezni štap, a njegov narod isto tako”, što znači da će on posjedovati sablju i da će zapovijedati džihad, a i njegovi ashabi također opasani su sabljama i zapovjeđen im je džihad. Dakle, nije poput Isaa, a.s., koji je bio bez sablje. Usto, taj koji je opisan da posjeduje štap od željeza postat će gospodar svijeta, jer ajet u Indžilu kaže: “Otići ću, da bi došao gospodin svijeta”, to jest, dolazi poglavar svijeta.

Dakle, iz spomenuta dva citata iz Indžila razumijemo to da će časni ashabi, iako su u početku izgledali slabi i u manjini, ipak niknuti poput sjemena i stasati poput biljke, pa će narasti i razviti se, te će osnažiti toliko da će nevjernike koji su se zbog tog rasrdili ugušiti njihovom srdžbom, pa će svojim sabljama pokoriti svijet i dokazat će to da je njihov Plemić, Časni Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, “gospodin svijeta”. Ovaj smisao upravo je smisao kur’anskog ajeta u završnici sure El-Feth.

Drugi aspekt: Gornji odlomak iz sure saopćava to da će časni ashabi, iako su, i to zbog malobrojnosti i nejakosti u to vrijeme, prihvatili sklapanje mira na Hudejbiji, u skoro vrijeme ubrzano steći snagu i silu, toliko da će klasje čovječanstva, što ga je na zemaljskoj njivi posijala ruka Božije moći, uzrokom svoje nemarnosti postati manjkavo i nespremno, u poređenju s visokim, razvijenim, snažnim, plodnim i blagoslovljenim klasjem ashaba, a koje će dostignuti snagu i mnoštvo toliko da će dovesti svjetske sile do toga da izgaraju u plamenu svoje srdžbe i zavisti.

Da, budućnost je sasvim jasno iznijela na vidjelo ovo izvješće iz domena nespoznajnog. Pored toga, u ovom izvješću iz gajba postoji i skrivena naznaka, a ta je:

Nakon Allahove, Uzvišen je On, pohvale časnih ashaba za znamenite vrline kojima će biti okićeni, za očekivati je bilo to da ta pohvala bude popraćena samo obećanjem velike nagrade i visoke naknade za njih. Ipak, On riječju مَغْفِرَةً “oprost” ukazuje i na to da će biti počinjene bitne greške i propusti uslijed smutnji koje će se desiti među ashabima, jer oprost ukazuje na postojanje grijeha. U tom slučaju, njihov najveći zahtjev i najvrednija blagodat bit će upravo oprost. Naime, najveća nagrada jeste oprost i neizvršenje kazne.

Kako god riječ مَغْفِرَةً “oprost” signalizira ovaj istančani smisao ovdje, isto je tako povezana i sa smislom u početku sure

لِيَغْفِرَلَكَ اللّٰهُ مَا تَقَدَّمَ مِنْ ذَنْبِكَ وَمَا تَاَخَّرَ

“da bi ti Allah oprostio ranije krivice, a i kasnije” (El-Feth: 2). Naime, ovdje se ne radi o oprostu stvarnih grijeha, budući da je u vjerovjesništvu bezgrešnost, a grijeha nema, već je Pejgamberu, sallallahu ‘alejhi ve sellem, radosni nagovještaj oprosta u skladu s položajem vjerovjesništva i radosna vijest, dakle, iz završnog dijela sure o oprostu časnim ashabima dodaje još više profinjenosti gornjem smislu.

Tako, od aspekata nadnaravnosti u gornja tri ajeta iz završnice sure El-Feth mi smo istražili samo jedan aspekt, dakle, onaj koji se odnosi na donošenje vijesti iz domena nespoznajnog; čak smo i ovaj aspekt nagovještaja istražili sa tek sedam od zbilja velikog mnoštva gledišta.

U završnom dijelu Riječi dvadeset i šeste, koja se tiče Božijeg određenja i čovjekove slobodne volje i izbora, još je ukazano na jedan važan odsjaj nadnaravnosti u položaju slova ovog posljednjeg ajeti-kerima. Naime, ovaj posljednji ajeti-kerim, svojim rečenicama usmjeren je na časne ashabe, pa jednako kao što u svojim obilježjima sadrži njihova stanja, i kao što svojim riječima saopćava svojstva ashaba, isto tako i svojim harfovima i njihovim brojem ponavljanja naznačuje učesnike Bitke na Bedru, Uhudu i Hunejnu, pripadnike skupine iz Suffe, učesnike zakletve na Ridvanu i ostale slične kategorije časnih ashaba. Pored toga, mnoge tajne saopćava i numeričkim preračunavanjem harfova po sistemu ebdžeda te njihovim pravilnim slaganjem, što su grane i ključevi umijeća otkrivanja tajni (džefra).

سُبْحَانَكَ لاَ عِلْمَ لَنَا اِلاَّ مَا عَلَّمْتَنَا اِنَّكَ اَنْتَ الْعَلِيمُ الْحَكِيمُ

“Slavljen neka si Ti, mi ne znamo ništa, osim ono čemu si nas Ti poučio; Ti si Sveznajući i Mudri!”

* * *

U vezi s izviješćem iz gajba, a koje donosi završni dio sure El-Feth sugeriranjem smisla, isti taj smisao također donosi i na njega ukazuje i sljedeći ajet, pa ćemo ga se ovdje dotaći.

DOPUNA

وَلَهَدَيْنَاهُمْ صِرَاطًا مُسْتَقِيمًا وَمَنْ يُطِعِ اللّهَ وَ الرَّسُولَ فَاُولئِكَ مَعَ الَّذِينَ اَنْعَمَ اللّٰهُ عَلَيْهِمْ مِنَ النَّبِيِّينَ وَ الصِّدِّيقِينَ وَ الشُّهَدَاءِ وَ الصَّالِحِينَ وَ حَسُنَ اُولئِكَ رَفِيقًا

“(…) i uputili bismo ih na Pravi put. A oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku, oni će biti u društvu vjerovjesnika, pravednika, šehida i dobrih, kojima je Allah milost Svoju darovao. A divni li će oni drugovi biti.” (En-Nisa’: 69–69)

Ukazat ćemo na samo dvije od hiljada smislenih crtica u ovim ajeti-kerimima.

Prva crtica

Kur’ani-Kerim, jednako kao što iznosi činjenice razgovijetnim i izričitim smislovima, svojim stilovima i formama neizravno signalizira i mnoštvo drugih smislova. Svaki ajet ima više slojeva različitih značenja. Naime, Kur’ani-Kerim objavljen je i dolazi iz sveobuhvatnog znanja te je svaki od njegovih smislova moguć. Smislovi Kur’ana ne svode se samo na jedan ili na dva moguća smisla, kakav je slučaj s ljudskim govorom koji nastaje njegovom individualnom voljom i njegovom djelomičnom i ograničenom mišlju. Na temelju ove tajne, tumači Kur’ana izveli su na vidjelo neizmjerno mnoštvo činjenica iz kur’anskih ajeta.

Postoji i mnoštvo činjenica koje još uvijek nisu izložili tumači Kur’ana. Ovakvo što posebno se odnosi na one činjenice koje se tiču kur’anskih harfova i njihovih naznaka. Naime, u njima se nalaze bitne znanosti i mimo njihovih izrečenih smislova.

Druga crtica

Ajeti-kerim:

مِنَ النَّبِيِّينَ وَ الصِّدِّيقِينَ وَ الشُّهَدَاءِ وَ الصَّالِحِينَ وَ حَسُنَ اُولئِكَ رَفِيقًا

“(…) vjerovjesnika, pravednika, šehida i dobrih, kojima je Allah milost Svoju darovao. A divni li će oni drugovi biti”, iznosi sljedeće:

Pripadnici Pravog puta i oni kojima su uistinu dodijeljene Božije blagodati jesu zajednica vjerovjesnika, karavana pravednika, skupina šehida, kategorije dobrih ljudi i redovi sljedbenika. Pa, iznijevši tu činjenicu, ajet najizričitije, posebno još otvorenije saopćava ko su u svijetu islama ljudi iz tih pet kategorija te ujedno ukazuje na vođe svake od pet kategorija i na njihove istaknute čelnike tako što navodi njihove najčuvenije karakteristike. Zatim jednim nadnaravnim odsjajem i svojevrsnim izviješćem iz domena nespoznajnog ajet izdvaja jedan aspekt budućih predvodnika tih kategorija i njihova stanja.

Da! Kako god riječ مِنَ النَّبِيِّينَ “vjerovjesnika” izričito upućuje pogled na Časnog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, tako je i riječ “pravednika” okrenuta prema Ebu Bekru es-Siddiku, time ukazujući i to da je on nakon Časnog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, druga osoba po veličini i prvi čovjek koji će ga naslijediti. A ime وَالصِّدِّيقِينَ “Siddik” i jeste njegov lični nadimak kojim je prozvan i po kojem je poznat u cijelom ummetu. Dakle, on će biti na čelu pravednika.

Tako se i riječju وَالشُّهَدَاءِ “šehida” ukazuje na Omera, Osmana i Aliju, r.a., na svu trojicu zajedno, i prenosi smisao iz domena nespoznajnog da će ta trojica primiti Hilafet nakon Siddika, r.a., te da će sva trojica poginuti kao šehidi, pa će im uzvišeni šehidski stepen biti pridodat ostalim uzvišenostima koje su posjedovali.

Isto se tako i riječju وَالصَّالِحِينَ “dobrih” ukazuje na skupinu iz Suffe, učesnike na Bedru, i na one koji su položili zakletvu na Ridvanu. A izjavom: وَ حَسُنَ اُولئِكَ رَفِيقًا “A divni li će oni drugovi biti”, u izričitom smislu potiče se na njihovo slijeđenje te se ističe ljepota i čestitost slijeđenja generacije njihovih sljedbenika, ujedno smislom koji se podrazumijeva signalizirajući na hazreti Hasana, r.a., odnosno na to da je on nakon njih četverice peti halifa, a ovim potvrđuje se i propis iz hadisi-šerifa:

اِنَّ الْخِلاَفَةَ بَعْدِى ثَلاَثُونَ سَنَةً “Hilafet će u mom ummetu nakon mene potrajati trideset godina.” Dakle, uprkos kratkoći hazreti Hasanovog hilafeta, on zauzima ogromnu važnost.

Zaključak

Završni ajet sure El-Feth skreće pažnju na Četvericu ispravnih halifa, a isto tako ukazuje i na njihova stanja u budućnosti, i to sve potkrepljuje svojevrsnim predskazanjima iz domena nespoznajnog.

Predskazanje iz gajba, što je jedna od vrsta nadnaravnosti Kur’ana, pruža jedno veliko i nebrojeno mnoštvo odbljesaka nadnaravnosti. Stoga, stručnjaci pojavnih znanosti, ograničivši predskazanja iz gajba na samo četrdeset ili pedeset ajeta, ustvari su to izveli iz pojavnog i površnog sagledavanja, dok u stvarnosti postoji više od hiljadu predskazanja iz gajba. Čak se u jednom jedinom ajetu ponekad nalazi njih četiri ili pet.

رَبَّنَا لاَ تُؤَاخِذْنَا اِنْ نَسِينَا اَوْ اَخْطَاْنَا

سُبْحَانَكَ لاَ عِلْمَ لَنَا اِلاَّ مَا عَلَّمْتَنَا اِنَّكَ اَنْتَ الْعَلِيمُ الْحَكِيمُ

“Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili nehotice pogriješimo!”

“Slavljen neka si Ti, mi ne znamo ništa, osim ono čemu si nas Ti poučio;

Ti si Sveznajući i Mudri!”

* * *